Šta je mobing?
Zakon o zaštiti od zlostavljanja na radu, definiše mobing (zlostavljanje na radu), kao svako podsticanje odnosno navođenje drugih ili aktivno odnosno pasivno ponašanje na radu ili u vezi sa radom, prema zaposlenom ili određenoj grupi zaposlenih, koje se ponavlja, a koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu otkaže ugovor o radu ili drugi ugovor.
Zaštita od mobinga se primjenjuje i na: lica koja se nalaze na stručnom osposobljavanju i usavršavanju; učenike i studente koji su na praktičnoj obuci; volontere; lica koja za vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili vaspitne mjere obavljaju određene poslove; lica na dobrovoljnim i javnim radovima, radovima organizovanim u opštem interesu, radnim akcijama i takmičenjima i svaka druga lica koja po bilo kom osnovu učestvuje u radu kod poslodavca.
Mobing porazumijeva i seksualno uznemiravanje na radu.
Sudska praksa je stanovišta da se mobingom ne mogu smatrati radnje kojima zaposleni nije stavljan u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale zaposlene i koje nijesu imale za cilj povredu dostojanstva i ugleda tužioca.
Dalje, mobing može predstavljati diskriminaciju samo ako je ponašanje zasnovano na ličnim svojstvima zaposlenog ili grupe zaposlenih.
Ko sve može biti izvršilac mobinga?
Mobing može da bude vertikalni, kada ga sprovodi nadređeni (odgovorno lice kod poslodavca) i/ili horizontalni kada ga vrše kolege (zaposleni ili grupa zaposlenih) ili treće lice (sa kojim zaposleni ili poslodavac dolazi u kontakt prilikom obavljanja poslova na radnom mjestu.)
Zabrana mobinga
Zakonom je zabranjen svaki vid mobinga.
Prava, obaveze i odgovornosti poslodavca
Preventivne mjere
Poslodavac je dužan da zaposlenom obezbijedi da radi na radnom mjestu i u radnoj okolini pod uslovima kojima se obezbjeđuje poštovanje njegovog dostojanstva, integriteta i zdravlja, kao i da preduzme sve potrebne mjere da zaposlenog zaštiti od mobinga.
Obavještavanje zaposlenog
Poslodavac je dužan da zaposlenog, prije stupanja na rad, u pisanoj formi upozna sa pravima, obavezama i odgovornostima u vezi sa mobingom.
Pravila ponašanja poslodavaca i zaposlenih
Pravilnikom o pravilima ponašanja o prevenciji i zaštiti od mobinga propisana su pravila ponašanja poslodavca i zaposlenih.
Određivanje posrednika
Poslodavac kod kojeg je u radnom odnosu 30 (trideset) ili više zaposlenih dužan je da odredi jedno ili više lica koja će posredovati među stranama u slučaju mobinga, uz prethodno pribavljeno mišljenje reprezentativnog sindikata, odnosno predstavnika zaposlenih.
Kod poslodavca kod kojeg je u radnom odnosu manje od 30 (trideset), posrednika sporazumno određuju zaposleni koji je izložen mobingu, zaposleni koji se tereti za mobing i poslodavac, u slučaju kada se poslodavac tereti za mobing posrednika sporazumno određuju zaposleni koji je izložen mobingu i zaposleni kojeg odredi poslodavac.
Odgovornost za štetu
Poslodavac odgovara za štetu koju odgovorno lice, zaposleni ili grupa zaposlenih vršeći mobing prouzrokuje zaposlenom nad kojim se vrši mobing.
Prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih
Obavještenje o vršenju mobinga
Zaposleni je dužan pismeno obavijesti posrednika, odnosno poslodavca o vršenju mobinga.
Zaštita od mobinga
Zaposleni ima pravo na zaštitu od ponašanja koje predstavlja mobing.
Odgovornost zaposlenih
Zaposleni koji vrši mobing, odnosno drugi zaposleni koji ne prijavi ponašanje koje može predstavljati mobing odgovoran je za nepoštovanje radne discipline, odnosno povredu radne dužnosti.
Postupak za zaštitu od mobinga
Pokretanje postupka
Zaposleni koji smatra da je izložen mobingu podnosi pisani zahtjev za pokretanje postupka za zaštitu od mobinga posredniku, odnosno poslodavcu ukoliko nije određen posrednik. Posrednik odnosno poslodavac je dužan da, u roku od 3 (tri) dana od dana prijema zahtjeva, pokrene postupak posredovanja.
Sprovođenje postupka posredovanja
Postupak posredovanja je hitan.
U postupku posredovanja, na zahtjev strane u sporu, može da učestvuje i predstavnik sindikata, odnosno predstavnik zaposlenih.
Postupak posredovanja zatvoren je za javnost.
Podaci prikupljeni u toku posredovanja mogu se saopštavati samo učesnicima u postupku i organima nadležnim za zaštitu od mobinga.
Iznošenje podataka do kojih se došlo u toku posredovanja predstavlja težu povredu radne obaveze.
Tok postupka
Strane u sporu mogu da se sporazumiju o načinu na koji će se postupak posredovanja sprovesti.
Ako strane u sporu ne postignu sporazum o načinu sprovođenja postupka, posrednik će sprovesti postupak posredovanja na način za koji smatra da je odgovarajući, imajući u vidu okolnosti spornog odnosa i interese strana u sporu.
Posrednik može da vodi zajedničke ili odvojene razgovore sa stranama u sporu, kao i da, uz saglasnost jedne strane, drugoj strani prenese i ukaže predloge i stavove o pojedinim pitanjima.
Privremene mjere
Posrednik može da, ukoliko ocijeni da prijeti opasnost od nastupanja nenadoknadive štete zaposlenom koji smatra da je izložen mobingu, poslodavcu dostavi obrazloženi predlog za preduzimanje odgovarajućih mjera, do okončanja postupka za zaštitu od mobinga i to: zabrana približavanja lica koje vrši mobing zaposlenom koji je izložen mobingu i promjena radne prostorije za lice na koje se prijava za mobing odnosi.
Prekid rada
Ukoliko poslodavac nije preduzeo privremene mjere, zaposleni koji je izložen mobingu ima pravo da prekine rad do okončanja postupka posredovanja, ukoliko mu po mišljenju doktora specijaliste nadležne zdravstvene ustanove prijeti neposredna opasnost po zdravlje ili život. U slučaju prekida rada na osnovu mišljenja doktora specijaliste zaposleni ima pravo na naknadu zarade kao da je na radu.
Okončanje postupka posredovanja
Postupak posredovanja završava se u roku od 8 (osam) dana od dana pokretanja postupka:
1) zaključivanjem pisanog sporazuma između strana u sporu;
2) rješenjem posrednika o neuspjelom posredovanju;
3) izjavom strana u sporu o odustajanju od daljeg postupka.
Iz opravdanih razloga rok za okončanje postupka posredovanja može se produžiti najviše do 30 (trideset) dana od dana pokretanja postupka.
Sporazum o rješavanju spornog pitanja
Sporazum mora da sadrži mjere koje se odnose na prestanak ponašanja koje predstavlja mobing. Sporazum može da sadrži i preporuke poslodavcu o raspoređivanju zaposlenog na drugo radno mjesto.
Neuspjelo posredovanje
Ako strane u sporu ne postignu sporazum o rješenju spora, posrednik je dužan da, u roku od 3 (tri) dana od dana isteka roka od 8 (osam) dana, podnosiocu zahtjeva za pokretanje postupka za zaštitu od mobinga i poslodavcu dostavi obavještenje da postupak posredovanja nije uspio.
Rokovi zastarjelosti
Pravo na podnošenje zahtjeva za zaštitu od mobinga kod poslodavca zastarijeva u roku od 3 (tri) mjeseca od dana kada je mobing učinjen. Rok teče od dana kada je poslednji put izvršeno ponašanje koje predstavlja mobing.
Za vrijeme trajanja roka i za vrijeme vođenja postupka posredovanja ne teku rokovi zastarjelosti propisani zakonom za utvrđivanje odgovornosti zaposlenog za nepoštovanje radne discipline, odnosno povredu radne dužnosti i za pokretanje postupka kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, odnosno kod nadležnog suda.
Zaštita učesnika u postupku
Pokretanje postupka za zaštitu od mobinga, kao i svjedočenje u tom postupku ne može da bude osnov za: stavljanje zaposlenog u nepovoljniji položaj u pogledu ostvarivanja prava i obaveza po osnovu rada; pokretanje postupka za utvrđivanje disciplinske, materijalne i druge odgovornosti zaposlenog; otkaz ugovora o radu, odnosno prestanak radnog ili drugog ugovornog odnosa po osnovu rada i proglašavanje zaposlenog viškom zaposlenih, u skladu sa propisima o radu.
Pravo na zaštitu ima i zaposleni koji ukaže nadležnom državnom organu na povredu javnog interesa utvrđenog zakonom učinjenu od strane poslodavca, a osnovano sumnja da će biti izložen mobingu.
Zaštita pred sudom i Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova
Pokretanje postupka
Zaposleni koji nije zadovoljan ishodom postupka zaštite od mobinga kod poslodavca može pokrenuti postupak za zaštitu od mobinga kod Agencije za mirno rješavanje radnih sporova ili kod suda, u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostavljanja obavještenja, odnosno rješenja, kao i u slučaju kada ne postoji saglasnost o sporazumnom određivanju posrednika.
Sporovi pokrenuti zbog mobinga imaju karakter radnih sporova.
Shodna primjena zakona
U sporovima za ostvarivanje zaštite od mobinga shodno se primenjuju odredbe zakona kojim se uređuje parnični postupak i postupak mirnog rješavanja radnih sporova.
Teret dokazivanja
Ako je u toku postupka tužilac, odnosno podnosilac predloga za mirno rješavanje radnog spora učinio vjerovatnim da je izvršen mobing, teret dokazivanja da nije bilo ponašanja koje predstavlja mobing je na tuženom, odnosno na drugoj strani u sporu.
Privremene mjere
U toku postupka sud može, po predlogu stranke ili po službenoj dužnosti, odrediti privremene mjere radi sprječavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete.
U privremene mjere spadaju: zabrana približavanja, kao i zabrana pristupa u prostor oko mjesta rada zaposlenog koji učini vjerovatnim da je izložen mobingu.
Sud će odluku o određivanju privremene mjere donijeti u roku od 8 (osam) dana od dana predaje predloga za određivanje privremene mjere
Kaznene odredbe
Novčanom kaznom od 500 eura do 10.000 eura kazniće se za prekršaj pravno lice, ako:
1) ne obezbijedi preventivne mjere da zaposlenog zaštiti od mobinga na radu i u vezi sa radom ;
2) u pisanoj formi ne upozna zaposlenog prije stupanja na rad i zaposlene koji su u radnom odnosu sa zabranom vršenja mobinga, obavezama i odgovornostima u vezi sa vršenjem mobinga, načinom prepoznavanja i mogućnostima zaštite od mobinga ;
3) ne odredi posrednika koji će primati pritužbe i posredovati među stranama u sporu koji se odnosi na mobing, kod poslodavca kod kojeg je u radnom odnosu 30 (trideset) ili više zaposlenih;
4) postupi suprotno odredbama zakona o zaštiti od zlostavljanja na radu u postupku za zaštitu od mobinga
Za prekršaj kazniće se i odgovorno lice u pravnom licu, odgovorno lice u državnom organu, organu državne uprave i organu lokalne samouprave novčanom kaznom od 100 eura do 1.500 eura.
Za prekršaj kazniće se preduzetnik novčanom kaznom od 500 eura do 3.000 eura.